Tržišni segmenti gljiva analiziraju se na osnovu vrste, oblika, krajnje upotrebe, kanala distribucije i regiona. Na osnovu vrste, tržište se kategoriše na dugmad, šitake, ostrige i druge. Po obliku se dijeli na svježe i prerađene. Ovisno o krajnjoj namjeni, dijeli se na stambene, poslovne i industrijske. Na osnovu kanala distribucije dijeli se na hipermarkete &supermarkete, samoposluge, specijalizirane radnje i kanal prodaje putem interneta. Što se tiče regiona, tržište se analizira širom Sjeverne Amerike, Evrope, Azije{0}}Pacifika i LAMEA.
U analizi tržišta gljiva, tržišni udio pečuraka je veći, ovisno o vrsti. Prema obliku gljiva, svježe gljive imaju najveći tržišni udio. Na osnovu krajnje upotrebe, komercijalni segment ima najveći tržišni udio. Ovisno o osnovu kanala distribucije, tržišni udio specijaliziranih trgovina je najveći.
Pečurke se mogu koristiti u medicinske svrhe zbog svojih nutritivnih vrijednosti kao što su prisustvo vitamina B i vitamina D, kalcijuma, fosfora, kalijuma i magnezijuma. Osim toga, zbog oslanjanja na druge biljke za hranu, gljive se smatraju parazitima. Štaviše, vlade u oblastima u razvoju poduzele su nekoliko inicijativa, od kojih se očekuje da pomognu ovoj maloj{0}} industriji i pomognu siromašnom stanovništvu uključenom u proces razvoja industrije, od čega se, zauzvrat, očekuje da pokrene tržište rast.
Očekuje se da će povećanje komercijalne potrošnje gljiva u restoranima, supermarketima, kafeterijama i hotelima igrati vitalnu ulogu u potražnji i rastu tržišta gljiva tokom prognoziranog perioda. Osim toga, očekuje se da će promjena preferencija potrošača prema veganskoj hrani i porast potražnje za zamjenama za meso pokrenuti rast tržišta gljiva u budućnosti. Na primjer, pečurke i šitake su bogati izvori proteina koji ih čine atraktivnom zamjenom za meso među potrošačima. Ovo su ključni trendovi na tržištu gljiva. Nadalje, promjena ukusa kupaca prema potrošnji prerađene hrane glavni je faktor za koji se očekuje da će potaknuti rast tržišta gljiva. Međutim, gljive imaju znatno kratak rok trajanja, što otežava rast tržišta. Štaviše, uzgoj gljiva je veoma radno intenzivan i zahtijeva visoke operativne troškove, što također sputava rast tržišta. Osim toga, brz rast potražnje naveo je proizvođače gljiva da koriste nezdrave metode uzgoja, koje uključuju prekomjerne kemikalije i gnojiva. To je dovelo do pada potrošnje gljiva jer su potrošači postali visoko svjesni zdravlja i preferirali su organsku hranu za konzumaciju. Štaviše, spore gljiva izazivaju alergije i druge respiratorne bolesti, što predstavlja prijetnju za radnike koji rade na proizvodnji gljiva. Stoga se za suzbijanje ovih uticaja koristi oprema kao što su respiratori, što doprinosi troškovima proizvodnje i koči rast tržišta, posebno u zemljama u razvoju.
